Ljetos smo par tjedana proveli putujući Baltičkim zemljama te donosimo putopise, kao i osvrte što i gdje jesti ako se nađete u ovim zemljama.
Seriju članaka započinjemo s Rigom, manjem ali zanimljivom gradu na obalama rijeke Daugave, nedaleko od ušća u Baltičko more. Jezgru grada čini očuvani stari grad kojeg predivni zeleni pojas parkova s kanalom omeđuje s jedne, a rijeka s druge strane.
Odmah na stari grad nastavlja se područje centra kao i četvrt sa građevinama u Art nouveau ili secesijskom stilu. Stara jezgra također krije secesijske zgrade. Latvija je bila pod vladavinom Njemačke, Rusije, Poljske, Švedske te su njihovi utjecaji na arhitekturu vidljivi do danas.
Nešto dalje od stare jezgre i centra počinju kvartovi s drvenim kućama i zgradama koji odišu nekim prošlim vremenima.
Drvena gradnja je donosila stratešku prednost u prošlosti u slučaju invazija. Naime kuće bi se lako zapalile a stanovništvo povuklo unutar zidina i tim se osvajačima ne bi ostavili nikakvi resursi. Jednom prilikom zbog lažne uzbune iščekujući dolazak Napoleona dobar dio grada je spaljen. Recimo i da je Napoleon tada zaobišao Latviju i napao susjednu Litvu (Vilnijus).
U Rigi kao i u Zagrebu mjesto sastajanja je pod satom. Riječ je o satu na ulazu u stari grad, pored spomenika slobode. Sat na sebi ima natpis Laima, a to je najpoznatija Latvijska čokolada.
Latvija je bila pod okupacijom i Njemačke i Sovjetskog saveza, i građani su se priklanjali objema stranama, pa se tako danas kao i u hrvatskoj priča tko se borio na kojoj strani u drugom svjetskom ratu.
Jedna od obaveznih postaja u razgledu grada je jedina sinagoga koju nacisti nisu zapalili. Naime riječ je o sinagogi unutar starog grada gdje je bio prevelik rizik da se plamen proširi na cijeli staru jezgru pa je iz tog razloga pošteđena.
Važna znamenitost grada je i centralna tržnica koja se sastoji od pet paviljona. Krovovi paviljona napravljeni su od bivših njemačkih spremišta za cepeline. Izvana tržnica može djelovati neugledno međutim riječ je o jednoj od uređenijih tržnica koje smo posjetili i voljeli bi i da kod nas imamo takve.
U slijedećem članku donosimo osvrt na tržnicu, koja je ujedno i “gastro” odredište budući da je dio jedne hale uređen kao “food court” s mnoštvom restorana gdje se može povoljno jesti.
Što se suvenira tiče predlažemo da iskoristite činjenicu da je Baltik bogato nalazište jantara pa tako u Latviji kao i u susjednim zemljama možete naći mnoštvo prodavaonica sa nakitom od jantara. Poznat je i lokalni liker od trava “Black balsam” , no napominjemo da nije riječ o slatkom “sokiću”.